Doajen novinarstva uvaženi kolega Vladimir StankoviÄ ponukan stanjem u Bosni, Partizanu, Ciboni, Jugoplastici.. napisao je kolumnu o evropskimĀ prvacima starog kontinenta, koju prenosimo u cijelosti.
ProÄitah ovih dana daĀ KK BosnaĀ iz Sarajeva nije otputovala u Ohrid na meÄ ABA 2 lige. Razlog: nema para. IzgubiÄe službenim rezultatom, sledi novÄana kazna koju nema odakle da plati, kao i pretnja izbacivanja iz Lige bez prava povratka izvesno vreme ako se sluÄaj ponoviā¦
U sredu uveÄe odgledah joÅ” jedno tužno izdanjeĀ PartizanaĀ u Evrokupu, Bilbao se revanÅ”irao za poraz na svom terenu a ācrno-beliā su joÅ” jednom pokazali da su sa ovim timom zalutali u Evropu.
Neki dan ranije video sam Å”etnju Crvene zvezdeĀ āDraženovimĀ domomā,Ā CibonaĀ je na kraju samo ānaÅ”minkalaā semafor i izglednu katastrofu od 20 razlike svela naĀ podnoÅ”ljivihĀ 6 poena.
Kakve veze imaju ove tri vesti? Osim vremenske bliskosti povezuje ih Äinjenica da su sva tri pomenuta kluba, dakle Bosna, Partizan i Cibona, bili evropski prvaci. Istina davno, ali bili su. Bosna 1979. kao prvi jugoslovenski klub, Cibona je najbolja bila 1985. i 1986. a Partizan 1992. Bosnu su do titule predvodili asovi formata Mirze DelibaÅ”iÄa, Žarka VarajiÄa i Ratka RadovanoviÄa, Cibonu Dražen i Aca PetroviÄ, Mihovil NakiÄ, Zoran Äutura, Andro Knego,Ā a Partizan SaÅ”a ÄorÄeviÄ i Predrag DaniloviÄ. Bilo nekadā¦
Sva tri kluba su u velikoj krizi, sportskoj, finansijskoj, organizacionoj, kadrovskoj. Zapravo, sve to ide jedno s drugim. Dugovi izazivaju odlazak (i nedolazak) igraÄa i dobrih struÄnjaka, gube seĀ sponzori, gledaoci ne dolaze jer ne vole da gledaju poraze tima za koji navijaju, uspeÅ”ni ljudi nerado ulaze u uprave jer znaju da je klub vreÄa bez dnaā¦
Nije za utehu, ali je indikativno da su u sliÄnoj situaciji joÅ” neki bivÅ”i prvaci Evrope, neki Äak i u goroj od ove u kojoj je ānaÅ”aā trojka, odnosno Äetvorka ako dodamo KK Split. Na primer,Ā ASK Riga, trostruki prvak Evrope sa poÄetka KupaĀ Å”ampiona (1958,1959,1960) od 2009. ā ne postoji.Ā DinamoĀ iz Tbilisija, pobednikĀ Kupa Å”ampiona 1962. (90-83 protiv Real Madrida u Ženevi) postoji, igra gruzijsku ligu i živi od seÄanja na slavnu proÅ”lost: 4 puta prvak SSSR, 3 kupa SSSR, ima i 4 gruzijske ligeā¦Å½ivotari, ali postoji.
Prvak Evrope 1984. bila jeĀ Banko Di Roma. U finalu u Ženevi bila je bolja od Barselone (79-73). Iste godine osvojila je Interkontinetalni kup, dva puta je pobeÄivala u Kupu KoraÄa (1986,1992). kasnije bila poznata pod imenom MesaÄero, danas je pod nekim imenom u A2 italijanskoj ligiā¦
KantuĀ je verovatno najmanji evropski grad (35.000 stanovnika) koji je dao evropskog prvaka. KoÅ”arka u ovom gradu ima dugu tradiciju, naÅ” Bora StankoviÄ, kasnije dugogodiÅ”nji generalni sekretar FIBA,Ā bioĀ je prvi inostrani trener koji je osvojio italijansku ligu. To mu je uspelo sa Kantuom 1968. Dve titule prvaka Evrope stigle su 1982. i 1983, plus 4 Kupa pobednika kupova, 4 Kupa KoraÄa. 2 Interkontinetalna kupa, 3 italijanskeĀ ligeā¦ KlubĀ je padao i u A2 ligu, danas životari u A1 daleko od stare slave a vlasnik je, Äini mi se, neki ruski biznismenā¦
JoÅ” jedan italijanski klub ima mnogo svetliju proÅ”lost od sadaÅ”njosti. ReÄ je oĀ Varezeu, klubu koji je pod imenom Injis osvojio 5Ā kupova Å”ampiona i joÅ” 5 puta bio finalist (u 10 uzastopnih godina). Ima i 10 nacionalnih liga i 4 kupa. Klub je do najveÄih visina digao naÅ” prolsvljeni trener profesor Aleksandar NikoliÄ. Pre 13 godina, 2004, bio u A2 ligi, sada je u donjem delu tabele A1.
Å ta reÄi oĀ Jugoplastici? Prvi tim koji je ponovio tri titule ASK Rige sa poÄetka KupaĀ Å”ampionaā¦ SpliÄaniĀ su najbolji bili 1989,1990. i 1991, treÄi put kao PopĀ 84ā. JugoplastikeĀ odavno nema, kao Å”to nema ni nekadaÅ”nje koÅ”arke u Splitu. Postoji klub, KK Split, kome je i Jadranska liga preveliki zalogaj pa tavori u Ligi hrvatske, bez izgleda da se u dogledno vreme bar simboliÄno približi nekadaÅ”njim rezultatima.
Tek u neÅ”to boljoj situaciji jeĀ Limož,Ā prvakĀ Evrope 1993. sa Božom MaljkoviÄem na klupi. Preživeo je bankrot, izbaÄen u Drugu ligu, dugo se oporavljao, sada je opet u elitnom razredu i pri vrhu francuske lige, ali veoma daleko od nekadaÅ”njih evropskih visina. U joÅ” goroj situaciji jeĀ HuventudĀ izĀ Badalone,Ā prvak Evrope 1994. Godinama je u donjem delu ACB lige, ove sezone predstoji mu žestoka borba za opastanak. Nema viÅ”e ni igraÄa kakvi su bili braÄa Rafa i Tomas Äofresa, Viljakampa, RudiĀ Fernandez,Ā Riki Rubio, joÅ” manje dobrih stranaca.
Jedan od posrnulih evropskih velikana je iĀ VirtusĀ iz Bolonje, nekada poznat kaoĀ Kinder. Pod tim imenom bio je prvak Evrope 1998. i 2001, kao prvi Å”ampion nove Evrolige. Prethodnih godina bio je gotovo pred gaÅ”anjem, proÅ”le sezone se nekako izborio za povratak u A1 i sada je u sredini tabele, Kantu, Vareze i Virtus su 7, 8. i 9. u italijanskoj ligi.
Nabrojah 12 klubova koji zajedno, ako sam dobroĀ raÄunao, imaju 23 titule prvaka Evrope!Problem je Å”to poslednja, Kinderova, datira iz2001ā¦ SveĀ ostalo je iz proÅ”log veka.
Uzroci krize su svuda sliÄni: nedostatak para, povlaÄenjeĀ sponzora, nedovoljna pomoÄ gradova iĀ opÅ”tinaā¦ BezĀ Ävrste materijalne baze igraÄi ne mogu ni da se stvore,Ā ni da se kupe, bez igraÄa (i trenera) nema titula, bez rezultata nema publike, dobrih TV ugovora, meÄunarodnihĀ takmiÄanjaā¦ IĀ tako u krug. Ima i suprotinih primera, neki klubovi su uspevali, uz pomoÄ države ili bogatihĀ sponzora, da prevaziÄu krize ili se podignu iz sivila proseka (CSKA, Olimpijakos, Panatinaikos, pa i Crvena zvezdaā¦) ali 12 bivÅ”ih prvaka Evrope za sada nisu u toj kategoriji.
Gube utakmice i ugled, ali istoriju im niko ne može oduzeti.