HomeKomentarA bili su evropski prvaciā€¦

A bili su evropski prvaciā€¦

Doajen novinarstva uvaženi kolega Vladimir Stanković ponukan stanjem u Bosni, Partizanu, Ciboni, Jugoplastici.. napisao je kolumnu o evropskimĀ  prvacima starog kontinenta, koju prenosimo u cijelosti.

Pročitah ovih dana daĀ KK BosnaĀ iz Sarajeva nije otputovala u Ohrid na meč ABA 2 lige. Razlog: nema para. Izgubiće službenim rezultatom, sledi novčana kazna koju nema odakle da plati, kao i pretnja izbacivanja iz Lige bez prava povratka izvesno vreme ako se slučaj ponoviā€¦

U sredu uveče odgledah joÅ” jedno tužno izdanjeĀ PartizanaĀ u Evrokupu, Bilbao se revanÅ”irao za poraz na svom terenu a ā€žcrno-beliā€œ su joÅ” jednom pokazali da su sa ovim timom zalutali u Evropu.

Neki dan ranije video sam Å”etnju Crvene zvezdeĀ ā€œDraženovimĀ domomā€,Ā CibonaĀ je na kraju samo ā€žnaÅ”minkalaā€œ semafor i izglednu katastrofu od 20 razlike svela naĀ podnoÅ”ljivihĀ 6 poena.

Kakve veze imaju ove tri vesti? Osim vremenske bliskosti povezuje ih činjenica da su sva tri pomenuta kluba, dakle Bosna, Partizan i Cibona, bili evropski prvaci. Istina davno, ali bili su. Bosna 1979. kao prvi jugoslovenski klub, Cibona je najbolja bila 1985. i 1986. a Partizan 1992. Bosnu su do titule predvodili asovi formata Mirze DelibaÅ”ića, Žarka Varajića i Ratka Radovanovića, Cibonu Dražen i Aca Petrović, Mihovil Nakić, Zoran Čutura, Andro Knego,Ā a Partizan SaÅ”a Đorđević i Predrag Danilović. Bilo nekadā€¦

Sva tri kluba su u velikoj krizi, sportskoj, finansijskoj, organizacionoj, kadrovskoj. Zapravo, sve to ide jedno s drugim. Dugovi izazivaju odlazak (i nedolazak) igrača i dobrih stručnjaka, gube seĀ sponzori, gledaoci ne dolaze jer ne vole da gledaju poraze tima za koji navijaju, uspeÅ”ni ljudi nerado ulaze u uprave jer znaju da je klub vreća bez dnaā€¦

Nije za utehu, ali je indikativno da su u sličnoj situaciji joÅ” neki bivÅ”i prvaci Evrope, neki čak i u goroj od ove u kojoj je ā€žnaÅ”aā€œ trojka, odnosno četvorka ako dodamo KK Split. Na primer,Ā ASK Riga, trostruki prvak Evrope sa početka KupaĀ Å”ampiona (1958,1959,1960) od 2009. ā€“ ne postoji.Ā DinamoĀ iz Tbilisija, pobednikĀ Kupa Å”ampiona 1962. (90-83 protiv Real Madrida u Ženevi) postoji, igra gruzijsku ligu i živi od sećanja na slavnu proÅ”lost: 4 puta prvak SSSR, 3 kupa SSSR, ima i 4 gruzijske ligeā€¦Å½ivotari, ali postoji.

Prvak Evrope 1984. bila jeĀ Banko Di Roma. U finalu u Ženevi bila je bolja od Barselone (79-73). Iste godine osvojila je Interkontinetalni kup, dva puta je pobeđivala u Kupu Koraća (1986,1992). kasnije bila poznata pod imenom Mesađero, danas je pod nekim imenom u A2 italijanskoj ligiā€¦

KantuĀ je verovatno najmanji evropski grad (35.000 stanovnika) koji je dao evropskog prvaka. KoÅ”arka u ovom gradu ima dugu tradiciju, naÅ” Bora Stanković, kasnije dugogodiÅ”nji generalni sekretar FIBA,Ā bioĀ je prvi inostrani trener koji je osvojio italijansku ligu. To mu je uspelo sa Kantuom 1968. Dve titule prvaka Evrope stigle su 1982. i 1983, plus 4 Kupa pobednika kupova, 4 Kupa Koraća. 2 Interkontinetalna kupa, 3 italijanskeĀ ligeā€¦ KlubĀ je padao i u A2 ligu, danas životari u A1 daleko od stare slave a vlasnik je, čini mi se, neki ruski biznismenā€¦

JoÅ” jedan italijanski klub ima mnogo svetliju proÅ”lost od sadaÅ”njosti. Reč je oĀ Varezeu, klubu koji je pod imenom Injis osvojio 5Ā kupova Å”ampiona i joÅ” 5 puta bio finalist (u 10 uzastopnih godina). Ima i 10 nacionalnih liga i 4 kupa. Klub je do najvećih visina digao naÅ” prolsvljeni trener profesor Aleksandar Nikolić. Pre 13 godina, 2004, bio u A2 ligi, sada je u donjem delu tabele A1.

Å ta reći oĀ Jugoplastici? Prvi tim koji je ponovio tri titule ASK Rige sa početka KupaĀ Å”ampionaā€¦ SplićaniĀ su najbolji bili 1989,1990. i 1991, treći put kao PopĀ 84ā€œ. JugoplastikeĀ odavno nema, kao Å”to nema ni nekadaÅ”nje koÅ”arke u Splitu. Postoji klub, KK Split, kome je i Jadranska liga preveliki zalogaj pa tavori u Ligi hrvatske, bez izgleda da se u dogledno vreme bar simbolično približi nekadaÅ”njim rezultatima.

Tek u neÅ”to boljoj situaciji jeĀ Limož,Ā prvakĀ Evrope 1993. sa Božom Maljkovićem na klupi. Preživeo je bankrot, izbačen u Drugu ligu, dugo se oporavljao, sada je opet u elitnom razredu i pri vrhu francuske lige, ali veoma daleko od nekadaÅ”njih evropskih visina. U joÅ” goroj situaciji jeĀ HuventudĀ izĀ Badalone,Ā prvak Evrope 1994. Godinama je u donjem delu ACB lige, ove sezone predstoji mu žestoka borba za opastanak. Nema viÅ”e ni igrača kakvi su bili braća Rafa i Tomas Đofresa, Viljakampa, RudiĀ Fernandez,Ā Riki Rubio, joÅ” manje dobrih stranaca.

Jedan od posrnulih evropskih velikana je iĀ VirtusĀ iz Bolonje, nekada poznat kaoĀ Kinder. Pod tim imenom bio je prvak Evrope 1998. i 2001, kao prvi Å”ampion nove Evrolige. Prethodnih godina bio je gotovo pred gaÅ”anjem, proÅ”le sezone se nekako izborio za povratak u A1 i sada je u sredini tabele, Kantu, Vareze i Virtus su 7, 8. i 9. u italijanskoj ligi.

Nabrojah 12 klubova koji zajedno, ako sam dobroĀ računao, imaju 23 titule prvaka Evrope!Problem je Å”to poslednja, Kinderova, datira iz2001ā€¦ SveĀ ostalo je iz proÅ”log veka.

Uzroci krize su svuda slični: nedostatak para, povlačenjeĀ sponzora, nedovoljna pomoć gradova iĀ opÅ”tinaā€¦ BezĀ Ävrste materijalne baze igrači ne mogu ni da se stvore,Ā ni da se kupe, bez igrača (i trenera) nema titula, bez rezultata nema publike, dobrih TV ugovora, međunarodnihĀ takmičanjaā€¦ IĀ tako u krug. Ima i suprotinih primera, neki klubovi su uspevali, uz pomoć države ili bogatihĀ sponzora, da prevaziđu krize ili se podignu iz sivila proseka (CSKA, Olimpijakos, Panatinaikos, pa i Crvena zvezdaā€¦) ali 12 bivÅ”ih prvaka Evrope za sada nisu u toj kategoriji.

Gube utakmice i ugled, ali istoriju im niko ne može oduzeti.

kosmagazin.com

DA LI STE PROČITALI?

Najnovije