Košarka u Aziji decenijama je bila na margini ozbiljnih razgovora, ali ta slika danas se mijenja brže nego što je iko mogao da zamisli. Dok Evropa već vodi bitku za opstanak svojih talenata pred naletom američkih koledža i sve otvorenijeg ulaska NBA lige na Stari kontinent, pojavljuje se nova, tiha, ali izuzetno moćna prijetnja – Japan.
Kako detaljno analizira ugledni BasketNews, japanska košarkaška liga iz godine u godinu bilježi eksplozivan rast popularnosti, ali još važnije – finansijske snage. Novac koji se danas vrti u tom takmičenju ozbiljno parira, a u pojedinim segmentima i nadmašuje evropske standarde.
Najbolji primjer je Juta Vatanabe, najveća domaća zvijezda i bivši NBA igrač, koji ove sezone neto zarađuje oko pet miliona dolara.
Još impresivnije zvuči poređenje sa NBA ligom. Njegova plata je u rangu prosječne NBA zarade, dok je znatno veća od medijalne NBA plate, koja nakon poreza iznosi između 3,5 i četiri miliona dolara. Primjera radi, Juki Kavamura je prije nego što je potpisao dvostrani ugovor sa Čikago Bulsima, u Japanu inkasirao oko 2,5 miliona dolara u samo jednoj sezoni.
Japan ne gradi ligu samo na terenu – već i na američkom modelu spektakla. Dvorane su pune, u prosjeku po deset hiljada gledalaca po utakmici, a tribine obojene klupskim dresovima koji koštaju i do 200 dolara. Samo od prodaje opreme i suvenira klubovi pune i do 20–25 posto ukupnog budžeta.
Posebna priča je Keisei Tominaga, jedna od najbrže rastućih japanskih košarkaških senzacija. U Hokaidu zarađuje oko dva miliona dolara po sezoni, a približno isti iznos donosi mu i unosni ugovor sa Under Armour-om. Na parketu je lider, van njega – marketinška ikona.
Prema izvorima BasketNews-a, vrhunski strani igrači u Japanu zarađuju između 600.000 i milion dolara neto, dok naturalizovani igrači inkasiraju i više. Prosječna plata stranaca nešto je niža – oko 450.000 dolara, ali se ugovori poštuju, isplate su redovne i upravo je ta stabilnost jedan od ključnih aduta lige. Najjači timovi posluju sa platnim fondom između sedam i skoro deset miliona dolara, ciframa sa kojima se ne može mjeriti nijedno državno prvenstvo u Evropi.
Upravo zato Japan postaje nova destinacija za bivše NBA i evroligaške asove. Još od 2022. dio lige je Brok Motum, dok je ove sezone stigao i nekadašnji treći pik NBA drafta – Džalil Okafor, koji danas predvodi Hokaido zajedno s Tominagom. Nekadašnja zvijezda Djuka prosječno bilježi 15,3 poena, osam skokova i tri asistencije po utakmici.
Okafor je u NBA ligi proveo sedam sezona, nastupajući za Filadelfiju, Bruklin, Nju Orleans, Detroit i Indijanu, uz prosjek od 10,3 poena i 4,7 skokova. Nakon epizoda u Kini, Španiji i Portoriku, košarkašku stabilnost pronašao je upravo u Japanu.
Sličan put imao je i Stenli Džonson, osmi pik NBA drafta iz 2015. godine, koji se nakon neuspješne epizode u Anadolu preporodio na Dalekom istoku. Danas je među tri najbolja strijelca lige, a u dresu Nagasakija prosječno postiže 21,6 poena, 5,7 skokova i 3,5 asistencija po meču.
U ligi nastupaju i Džeret Kalver (šesti pik drafta 2019), Sekou Dumbuja (15. izbor iste godine), kao i Nasir Litl, još jedan bivši NBA igrač iz prve runde drafta.
Uz bivše NBA zvijezde, prisutan je i veliki broj košarkaša sa bogatim evroligaškim iskustvom. Pored Motuma, tu je i Brendon Dejvis, koji je u Alvark Tokio stigao nakon epizode u Partizan Mozzart Betu. Svlačionicu dijeli s još jednim bivšim crno-bijelim igračem – Frenkom Kaminskim, dok za Šimane nastupa Džejms Mekadu.
Član Kavasaki Brejv Tandersa je i Dušan Ristić, kapiten reprezentacije Srbije u posljednjem kvalifikacionom prozoru.
U Japanu igraju i Johanes Timan, svjetski i evropski prvak s Njemačkom, zatim Demijen Ingliš, Markus Foster, Eron Vajt, Zek Ogast, Jani Vecel i Džerel Martin – imena koja jasno potvrđuju kvalitet i ozbiljnost takmičenja.
Jedino ozbiljnije ograničenje ostaje pravilo o strancima – svaki tim smije da ima najviše trojicu, a samo dvojica mogu biti istovremeno na parketu, što znači da dijele maksimalno 80 minuta po utakmici. Dozvoljeno je i jedno dodatno mjesto za igrača iz Azije, najčešće iz Filipina ili Južne Koreje.
Sve u svemu, Japan se sve jasnije nameće kao nova obećana zemlja košarke. Ako se trend nastavi, Daleki istok bi vrlo brzo mogao postati faktor koji će ozbiljno promijeniti globalnu ravnotežu pod obručima.
MZ
