Juniorska reprezentacija Bosne i Hercegovine nije ispunila cilj. Ostali smo i dogodine u diviziji B iako je sve moglo biti drugačije. No, krenut ću redom.
Ne znam da je ikada na oficijelnoj stranici Saveza kao u slučaju početka priprema reprezentacije BiH ocrnjen jedan igrač kao što je to urađeno Elmiru Džafiću.
Naslov je glasio: Juniorska reprezentacija se priprema na Vlašiću za EP, nedolazak Džafića uticao na ambicije
I ranije je bilo otkaza i nedolaska na pripreme reprezentacije, ali sličnih etiketa nije bilo. U vezi s tim selektor Slobodan Kecman je izjavio:
“Elmir Džafić se nije odazvao. Postoji neko objašnjenje njegovog kluba, Budućnosti iz Bijeljine. Navodno, naredna tri mjeseca će biti u nekom njihovom programu, ne bih da ulazim u detalje”, izjavio je Kecman.
Uvijek nas košta to neulaženje u detalje. A Kecman je naveo dalje da plasman u A diviziju nije imperativ. Dakle i dalje je važno učestvovati.
“Generalno, bila bi potpuno bila drugačija priča u vezi ambicija da se pojavio Džafić, koji je visok 214 centimetara i jako dominantan na svojoj poziciji. Ali, koga nema bez njega se mora, nećemo o tome razmišljati. Dat ćemo sve od sebe, to je sigurno”, rekao je Kecman.
Između ambicija i Džafića tražio se alibi za neuspjeh što poraz od Islanda u četvrtfinalu svakako i jeste.
Gdje smo zapeli? Da li su svi najbolji juniori, ne računajući Džafića, bili na spisku Kecmana. Zašto nismo odigrali ni jednu pripremnu utakmicu?
Mnogo pitanja i kao po pravilu – bez odgovora. Prolaze godine, a reprezentacije BiH su tek puki prolaznici u evropskim okvirima. Vrijeme je da pred svako prvenstvo postavimo jasne ambicije. Ovako pred početka priprema smanjivati ambicije zbog nedolaska jednog igrača je besmisleno i pomalo amaterski.
Selektorima i selektoricama, pojedinim, ostavljena je puna sloboda, a neki od njih završnice državnih prvenstava BiH nisu vidjeli svojim očima…
E.Sk
