ŽKK Sloboda oglasila se putem vog Facebook profila saopštenjem kojeg prenosimo u cijelosti.
ŽKK Sloboda završila je još jednu sezonu u kojoj nam niko nije davao šanse, ali u kojoj su nas se svi bojali.
Bilo je mnogo čudnih događaja, odluka, „dešavanja“ koja su – eto baš uvijek išla na našu štetu. Slučajno.
Voljom moćnih i uticajnih završili smo sezonu ranije nego što nam je to pripadalo igrački, sportski, rezultatski, a prije svega ljudski.
Veliku zahvalnost dugujemo onima koji su čitavu sezonu / a i prije sezone/ radili protiv nas, jer je to najbolji znak da su nas se bojali. Bili bi nekorektni da se ne zahvalimo onima koji su nas u toku sezone napustili i izdali u uvjerenju da su nezamjenljivi. Na njihovu nesreću samo su nas ojačali. Zahvaljujemo i „komšijama“ koji nas pljuju i omalovažavaju na sva usta. Stvarajući mržnju. Ali eto… ako su im „oni“ bolji… Očito da su u strahu velike oči a da se svoje greške najlakše prikrivaju pljuvanjem drugih. Ne zamjeramo im. Samo su ljubomorni.
Bitno je istaći i da smo ekipa sa najmanje šutiranih slobodnih bacanja. Da smo ekipa na kojoj je ubjedljivo najmanje napravljeno faulova. Da je bilo utakmica gdje protivnik nije napravio faula do poslednjih 5 minuta. Da sve utakmice koje smo izgubili sa malom razlikom obavezno svirano u zadnja dva minuta tehničke, nesportske ili u najmanju ruku faul u napadu.
Stvarnu zahvalnost dugujemo onim ljudima koji su nas čitavo vrijeme podržavali. Onima koji nisu zamjerali izgubljene lopte, promašeni ziceri, neuhvaćene lopte… jer su shvatali da naše curice mogu postati igrači jedino ako im se da šansa. One su šansu prihvatile i iskoristile.
Najveće HVALA : Suni, Ljilji, Mladeni, Miloj, Gorani, Marjanovićki, Andi, Anastasiji, Tei, Aci, Ani, Nastasiji, sestrama, Ani… i naravno našem kapitenu Ivoni Krakić kojoj je ovo bila poslednja sezona, pred odlazak u SAD, u matičnom klubu. Interesantan je podatak, da za 5 godina, koliko Ivona igra za prvi tim, nikad nije propustila ni jednu utakmicu.
ŽKK Sloboda – Facebook
