HomeVremeplovZvezdin sjaj u La Korunji

Zvezdin sjaj u La Korunji

Ako me sećanje ne vara, dva jedina trofeja naše ženeske košarke koje sam “osvajao” kao izveštač bila su trijumf Crvene zvezde u Kupu šampiona 1979. i srebrna olimpijska medalja u Moskvi 1980. Danas ću o Zvezdi jer je 29. marta 1979. jedan od njenih zlatnih datuma, a isto važi i za našu žensku košarku. Zvezda je tog dana u Španiji, u La Korunji, pobedila ma]arski BSE iz Budimpešte više nego ubedljivo 97-62, i postala naš prvi tim u obe konkurencije koji je osvojio Kup šampiona. Bosna je nedelju dana kasnije, 5. aprila u Grenoblu, pobedila Emerson tako da je Jugoslavija u toj predolimpijskoj godini bila klupski prvak Evrope u obe konkurencije! Ako je malo, Partizan je koji dan ranije osvojio Kup Koraća, a Monting iz Zagreba – Kup Lilijane Ronketi. Kakva vremena…

Ženski Kup šampiona osnovan je godinu dana posle muškog, 1959. Prvi šampion bila je Slavija iz Sofije koja je u dva meča pobedila Dinamo iz Moskve. Bugarke su ponovo bile prve 1963, Sparta iz Praga bila je najbolja 1976 a sve titule u međuvremenu bile su rezervisane za Daugavu iz Rige (SSSR), čak 16 puta! Godine 1978. prvak je bio Sesto San Đovani iz Italije, a onda je red došao na Crvenu zvezdu… Sjajne Beograđanke su nanizale devet pobeda: protiv Klermonferana, prethodnog prvaka Sesta San Đovanija, AZS Poznanja (po dva puta) i Pernika kod kuće, dok su jedini poraz doživela u Bugarskoj, u polufinalu, (66-79). U Beogradu je Zvezda vratila sa kamatom, 110-93, i otišla u finale gde je čekao mađarski prvak. Put ka tituli bio je olakšen neučestvovanjem prvaka SSSR. To je bila praksa sovjetske federacije, u predolimpijskoj godini klubovi nisu igrali evro-kupove da bi selektor što više imao na oku i okupu kandidate za reprezentaciju.

U La Korunju smo odleteli čarterom, ekipu je pratilo stotinak navijača. Dočekalo nas je loše vreme, kiša sa ledenim vetrom koji je duvao sa Atlantika, ali ogrejala nas je Zvezda. Došla je kao favorit i u potpunosti opravdala tu ulogu. Neizvesnot je potrajala samo do 12-10. Tada se razigrala Vukica Mitić, kapiten crveno-belih. Lako je probijala zonu Mađarica, poentirala ili delila lopte Zorici Đurković, Jasni Milosavljević ili Sofiji Pekić. Na poluvremenu je sve bilo jasno, 47-28. Nastavak je bio čista formalnost, u 24. minutu bilo je celih 30 razlike (70-40). Tri minuta pre kraja ovacijama smo pozdravili izlazak Vukice Mitić i ulazak mlade Biljane Marković, koja je stigla i da se upiše. U prvoj petorci Zvezde bila je vrlo zapažena Natalija Bacanović, majka Nataše Kovačević koja danas, i kao invalid, neviđenom hrabrošću i poletom igra za Crvenu zvezdu. Za istoriju je ostalo zapisano:

Crvena zvezda-BSE 97-62 (47-28)

La Korunja, 29. marta 1979. Sudije: Aldo Albanese (Italija) i Ernandej Karera (Španija). Gledalaca: 4.000.

CRVENA ZVEZDA: Vukica Mitić 4, Jasna Milosavljević 30, Zorica Đurković 30, Natalija Bacanović 12, Sofija Pekić 15 – startna petoreka -Vesna Kovačević 2, Anđelija Vukmirović 2, Biljana Marković 2, Gordana Vukmirović, Spomenka Mrđenović. Trrener: Strahinja-Braca Alagić.

BSE: Nađy 4, Čizrakž 13, Gajdan 7, Deak 8, Tarkovaci 8 – startnih pet -Bogar 7, Fodor 8, Kosa 10, Sabo 4, Gabris. Te sezone za Zvezdu su još igrale Jasmina Kalić i Dragana Pandurov.

U stručnom štabu, kao asistenti Alagiću, bili su Petar Zimonjić i Zoran Kovačić-Čivija. Bila je to zlatna godina “crveno-belih” jer su osvojile i titulu državnog prvaka i Kup Jugoslavije, a sezonu su kompletirale pionirke, prvakinje Beograda i Srbije, kadetkinje i juniorke šampionke Beograda, Srbije i Jugoslavije. Sve što se moglo osvojiti nosilo je te 1979. crveno-bele boje. Zvezda je dve godine kasnije, 1981, ponovo bila u finalu Kupa šampiona ali je izgubila od Daugave iz Rige koja se “vratila po svoju titulu”. Bilo je časnih 83-65 protiv tima u kome je dominirala Uljana Semjonova, žena-džin sa 213 centimetara, nedodirljiva za rivalke od kojih su joj neke bile do kukova…

VLADIMIR STANKOVIĆ/ kosmagazin.com

DA LI STE PROČITALI?

Najnovije