U svojoj prvoj kolumni „Give Me Control“ za sezonu 2026/27, konsultant za suđenje BasketNewsa Todd Warnick detaljno je analizirao dvije velike promjene u pravilima Međunarodne košarkaške federacije (FIBA), koje stupaju na snagu 1. oktobra 2026. godine.
Warnick upozorava da bi nove odredbe mogle dodatno zakomplikovati košarkaška pravila i izazvati brojne nedoumice među sudijama, trenerima, igračima, ali i navijačima.
FIBA je napravila značajne izmjene u dva segmenta – definiciji čina šutiranja i pravilima koja se odnose na nesportske greške.
Prema Warnickovom mišljenju, način na koji su promjene napisane nepotrebno je komplikovan, a u pojedinim dijelovima uvedena je i terminologija koja nije prirodna za košarku.
Prvi rezultati, navodi on, nisu ohrabrujući. Sudije već prijavljuju određenu konfuziju i nedostatak jasnoće.
A ako sudije ne mogu jednostavno razumjeti i objasniti pravila trenerima i igračima, teško je očekivati da će ih razumjeti i navijači.
Šta se mijenja kod čina šutiranja?
FIBA i dalje definiše „čin šutiranja“ kao situaciju kada igrač drži loptu u jednoj ili obje ruke i potom je upućuje prema protivničkom košu. Takva definicija postoji i u NBA i NCAA pravilima.
Međutim, posljednjih godina sve je više situacija u kojima igrači pokušavaju iskoristiti pravila kako bi iznudili faul prilikom šuta. To je naročito bilo izraženo u tranziciji, ali i u napadima na postavljenu odbranu.
Dešavalo se da igrači izuzetno daleko od koša, čak sa 10, 15 ili 20 metara, naprave pokret koji je više imao za cilj iznuđivanje faula nego pokušaj postizanja koša. U pojedinim slučajevima takve situacije su, prema Warnicku, bile gotovo apsurdno dosuđivane kao faulovi u činu šutiranja.
FIBA je pokušala riješiti taj problem.
Nova pravila, između ostalog, jasno navode da se čin šutiranja primjenjuje samo ako se napadački igrač nalazi u prednjem polju, osim u situacijama kada se približava istek četvrtine ili vrijeme za napad.
To bi trebalo spriječiti da se neuvjerljivi pokušaji sa velike udaljenosti tretiraju kao šutevi prilikom kojih igrač može dobiti slobodna bacanja.
Problematičan pojam „pokreta ramena“
Međutim, Warnick smatra da je FIBA istovremeno uvela novi element koji bi mogao proizvesti dodatne probleme.
U novoj definiciji navodi se da kod skok-šuteva i drugih šuteva iz pokreta čin šutiranja počinje kada igrač započne pokret ramena i lopte prema gore, u pravcu protivničkog koša.
Upravo taj dio pravila Warnick smatra posebno problematičnim.
Postavlja pitanje zbog čega je FIBA uopće uvela pokret ramena kao uslov za početak čina šutiranja, kada takav kriterij ranije nije postojao.
Problem je, kako navodi, i anatomske i praktične prirode.
U anatomskom smislu, pokret ruke u ramenu nije isto što i pokret samog ramena prema gore. Rameni zglob pokreće nadlakticu, koja potom pokreće podlakticu, šaku i na kraju loptu.
Zbog toga sudiji nije lako precizno odrediti trenutak u kojem su se „ramena počela kretati prema gore“.
Kod klasičnog skok-šuta rame može biti uključeno u rotaciju ili pregib, ali se njegova vertikalna pozicija uglavnom ne mijenja značajno. Ono što se zapravo kreće prema gore jesu ruke igrača i lopta.
Šta to znači na parketu?
Warnick upozorava da će nova formulacija sudijama otežati procjenu situacija koje se događaju u djeliću sekunde.
Sudije su, inače, obučene da prilikom procjene šuterskog faula prvenstveno prate odnos odbrambenog igrača prema šuterskoj ruci, podlaktici i lopti. Pokret ramena nije nešto na šta su tradicionalno usmjereni.
Zbog toga bi nova formulacija mogla dovesti do različitih tumačenja istih situacija.
Primjer koji navodi Warnick posebno je zanimljiv.
Ako igrač započne skok-šut iz visine grudi ili niže, što je uobičajeno, a protivnik ga u tom trenutku udari po ruci, igrač potom nastavi pokret prema gore i uputi šut – prema novom pravilu takva situacija ne bi predstavljala faul u činu šutiranja ukoliko ramena još nisu počela da se kreću prema gore.
Upravo tu bi, smatra Warnick, moglo doći do velikih nedoumica.
FIBA je pokušala riješiti problem „iznuđenih“ šuteva sa velikih udaljenosti, ali je istovremeno uvela kriterij koji bi mogao otvoriti nova pitanja.
