Kada je Edin Atić obukao dres Bosne BH Telecom, očekivanja sarajevske publike bila su jasna – stigao je reprezentativac, igrač s euroligaškim i regionalnim pedigreom koji bi trebao biti lider novih „Studenata“. Nakon 12 odigranih zvaničnih mečeva u dosadašnjem dijelu sezone – šest u ABA ligi i šest u Eurokupu – slika o njegovom učinku znatno je kompleksnija od pukog pogleda na broj postignutih poena.
Atić je u suštini profilisan kao igrač od kojeg sistem trenera Darija Gjergje živi kada je riječ o sekundarnoj kreaciji, skoku i defanzivnom krpljenju rupa. Međutim, istovremeno je i igrač čija šuterska nesigurnost s vanjskih pozicija i povremene „crne rupe“ direktno utiču na fluidnost napada sarajevskog tima.
Učinak u regionalnom društvu: Sigurnost unutar linije i dalekometni post
U regionalnom takmičenju Atić je na terenu provodio u prosjeku 19 minuta i 15 sekundi. Za to vrijeme bilježio je 7,17 poena, 4,16 skokova i 3,5 asistencija po susretu.
Ono što odmah upada u oči jeste ogromna razlika u procentima šuta: unutar linije 6,75 metara bio je izuzetno racionalan sa 59,1 posto uspješnosti (ubacio 13 od 22 šuta), dok je izvan linije za tri poena pogodio svega četiri puta iz 19 pokušaja, što je skromnih 21 posto. Protiv Cluja je bio odličan sa 11 poena i šest asistencija, Dubaiju je ubacio 10 poena uz stopostotna slobodna bacanja, a Beču 11 poena uz četiri asistencije.
S druge strane, protiv Partizana i SC Derbyja zaustavljen je na tek po dva poena, a protiv Spartaka na sedam. Ipak, uprkos skromnom poenterskom učinku protiv Subotičana, njegov plus-minus indeks iznosio je čak +18. U regionalnoj ligi Bosna je s njim na parketu bila u ukupnom plusu od 34 poena, a niti na jednom susretu nije zabilježio negativan plus-minus odnos.
Evropska scena: Oscilacije od nule do osam asistencija
U Eurokupu je minutaža ostala na sličnom nivou – 20 minuta po meču, uz prosjek od 5,83 poena, 3,83 skoka i 3,5 asistencija. Na međunarodnoj sceni oscilacije su bile još uočljivije.
U jednoj utakmici podijelio je čak osam asistencija, u drugoj upisao 11 poena, šest skokova i dvije rampe, a u trećoj zabilježio osam skokova i četiri asistencije. Nasuprot tome, odigrao je i susret u kojem je za skoro 12 minuta ostao bez ijednog poena uz šut 0/4 iz igre i indeks -14, kao i meč sa samo tri poena i tri izgubljene lopte.
U Eurokupu je šutirao 50 posto za dva (9/18) i 27,7 posto za tri poena (5/18), dok je realizacija slobodnih bacanja bila na zabrinjavajućih 33,3 posto (2/6). Ukupan plus-minus u Evropi stao je na -2.
Zbirna lična karta: Šta kaže 12 utakmica u brojkama?
Kada se podvuče crta pod dosadašnjih 12 mečeva, Atić je na parketu proveo ukupno 235 i po minuta, odnosno 19 minuta i 37 sekundi po utakmici. Ubacio je 78 poena, što daje prosjek od 6,5 poena po nastupu.
Za dva poena šutirao je vrlo dobrih 55 posto (22 od 40), no vanjski šut je ostao velika enigma – ubacio je tek devet trojki iz 37 pokušaja, što iznosi 24,3 posto. Na čak šest utakmica nije pogodio niti jednu trojku. Ni s linije penala situacija nije bolja, jer je pogodio tek sedam od 15 slobodnih bacanja (46,6 posto).
Međutim, segment u kojem je Atić položio ispit s najvišom ocjenom jeste organizacija i čuvanje posjeda. Sakupio je ukupno 42 asistencije uz svega 17 izgubljenih lopti. Njegov odnos asistencija i prodatih lopti iznosi odličnih 2,47 naprema 1, što znači da gubi tek 1,41 loptu po meču, a dijeli 3,5 završnih dodavanja. Tome je dodao tačno četiri skoka po susretu (ukupno 48, od čega 12 ofanzivnih), četiri ukradene lopte i pet blokada. Kumulativni plus-minus na uzorku od 12 mečeva iznosi +32.
Zaključak sa parketa
Edin Atić nikada nije bio klasični bek-šuter koji će živjeti od izolacija i uzimati po 15 šuteva, niti to Dario Gjergja od njega traži. Njegov stvarni kvalitet leži u tome što kao „point forward“ prepoznaje višak, rješava pritisak na prenosu lopte, krpi rupe u skoku i brani više pozicija u defanzivi. Podatak da je Bosna s njim na parketu u ukupnom plusu od 32 poena dovoljno govori o ravnoteži koju donosi ekipi.
Ipak, ako sarajevski tim želi napraviti iskorak protiv najtežih rivala na evropskoj i regionalnoj sceni, Atić će morati popraviti procente s distance. Kada protivnici vide 24 posto za tri poena i penale ispod 50 posto, odbrana se povlači u reket, prostor za centre se sužava, a Bosna gubi širinu u napadu. Onog trenutka kada uz sigurnu kreaciju podigne procente šuta na stabilan nivo, Bosna će dobiti svog najkompletnijeg igrača.
Na kraju ne zaboravimo i tehničke/nesportske greške protiv Balkana iz Botevgrada. Da li je to okrenulo ringišpil na stranu Bugara veliko je pitanje, ali je očito da Atić mnogo priča, kao što je pričao u utakmici BiH – Srbija, a kasnije se izvinjavao jer su Zmajevi izgubili. Upravo protiv Balkana kamera je uhvatila “verbalni klinč” Gjergje i Atića, ali se sve to kasnije prekrilo jorganom kao da ništa nije bilo. Baš kao i u reprezentaciji. Ako je istina da je njegov godišnji ugovor cca 400.000 KM pitanje je da li su kompatibilne ove “indijanske” statičke brojke i isplaćene plate.
V.B.
