„Oduvijek sam vjerovao da posao sportskog agenta ne smije biti sveden isključivo na pregovore, procente i potpisivanje ugovora.“ Tom rečenicom može se sažeti filozofija rada Edija Sinadinovića u razgovoru za portal BH basket, čovjeka koji ulogu agenta vidi daleko šire – kao odgovornost za cjelokupnu karijeru igrača i njegov dugoročni put kroz profesionalnu košarku.
Za Sinadinovića, biti agent znači preuzeti brigu o odlukama koje imaju trajni uticaj, planirati svaki korak unaprijed i razumjeti širu sliku razvoja sportiste. Upravo zato sebe ne vidi samo kao zastupnika, već kao arhitektu karijere – osobu koja projektuje, gradi i usmjerava profesionalni put igrača.
U središtu takvog pristupa nalazi se povjerenje. Igrač mora znati da iza sebe ima nekoga ko je iskreno posvećen njegovom razvoju i interesima, dok klubovi moraju imati sagovornika koji razumije sistem, realnost tržišta i dugoročne ciljeve organizacije. Prema njegovom uvjerenju, kredibilitet prema obje strane jedini je temelj saradnje koja ima stvarnu vrijednost.
Nije slučajno, ističe Sinadinović, što je Miško Ražnatović najuspješniji agent u istoriji evropske košarke. Ražnatović je, po njegovim riječima, jedini koji je uspio da sistematizuje agencijski posao, prevazilazeći klasično zastupanje. Njegov model razvoja igrača, jasna struktura rada i kontinuirana „proizvodnja“ vrhunskih košarkaša dokaz su da agent može – i mora – biti kreator sistema. Inovativan, uvijek korak ispred drugih, Miško je postavio standarde koje danas mnogi pokušavaju dostići. Posebno ga izdvaja iskrena strast prema košarci, jer za njega ovaj posao nikada nije bio samo biznis, već način života.
Sličan princip, smatra Sinadinović, postoji i na trenerskom nivou. Aleksandar Aca Nikolić, najveći trener u historiji jugoslovenske košarke, ostavio je neizbrisiv trag upravo zato što je jedini uspio da sistematizuje samu igru. Njegova filozofija, metodologija rada i duboko razumijevanje košarke stvorili su temelje koji su oblikovali generacije igrača i trenera. Sistem, a ne pojedinačni rezultat, donosi trajnost.
Isti principi, uvjeren je Sinadinović, moraju se primjenjivati i u menadžerskom poslu. Karijera se ne gradi slučajno – ona se planira, razvija i vodi promišljeno. Njegov cilj je biti osoba koja vidi širu sliku, razmišlja dugoročno i donosi odluke koje imaju smisla ne samo danas, već i u godinama koje dolaze.
„Biti agent znači biti odgovoran, dosljedan i potpuno posvećen“, poručuje.
Ne samo zastupati igrača – nego graditi njegovu karijeru.
Edi Sinadinović u vrlo kratkom vremenu uspio je da se pozicionira kao prepoznatljivo ime na evropskoj košarkaškoj sceni. Iako mu je ovo tek druga sezona u menadžerskom poslu, Sinadinović već zastupa više od 20 profesionalnih igrača na baltičkom tržištu, među kojima se nalaze i četvorica reprezentativaca Estonije.
Paralelno s tim, značajan broj njegovih klijenata nastupa u ABA ligi, dok su u dosadašnjem radu realizovani i transferi ka VTB ligi, što dodatno potvrđuje širinu tržišta i ozbiljnost posla na kojem operiše.
Ono što Sinadinovića izdvaja od klasičnog profila sportskog agenta jeste jasno definisana filozofija rada. Njegov pristup temelji se na uvjerenju da agent mora biti arhitekta karijere igrača – osoba koja razumije dugoročni razvoj sportiste, prepoznaje pravi trenutak za naredni korak, ali i poznaje interese, potrebe i logiku klubova.
Upravo zbog toga, poseban akcenat stavlja na izgradnju povjerenja sa obje strane – kako sa igračima koje zastupa, tako i sa rukovodiocima klubova sa kojima sarađuje. Takav profesionalni i strateški pristup već donosi konkretne rezultate.
Prirodna nadogradnja tog puta bila je i saradnja sa Miškom Ražnatovićem, najuspješnijim agentom u istoriji evropske košarke. Kroz nekoliko zajedničkih poslova, Sinadinović je imao priliku da izbliza upozna model rada koji je decenijama unazad postavljao standarde u evropskom menadžmentu i transfer-politici.
Sve navedeno potvrđuje da je Edi Sinadinović ime na koje će se u budućnosti sve ozbiljnije obraćati pažnja, kako na parketima, tako i iza kulisa evropske košarke.
Sjajne partije pružao je u Bosni i Hercegovini, gdje nastupao za Čapljinu, Zrinjski i Slobodu, stekao nadimak “kralj asistencija” a pored toga sa svojim sjajnim košgeterskim sposbostima, te su često njegove partije bile sa double-double učinkom. Svoje igre sa terena sada je prenio na menažersko polje, i radi u najboljem interesu igrača i košarke uopšte. Bio je također član i mnogobrojnih klubova iz regiona i inostranstva, kao što su MZT, PAOK, CSKA Sofija..Rekorder je po broju asistencija u Bosni i Hercegovini i Estoniji, a nema sumnje da će njegov rad, posvećenost i ambicija biti na putu rekorda i u menadžerskom poslu.
N.S.
